Osnovna škola Budaševo - Topolovac - Gušće

Pod izrazom "Svi sveti" ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima već na sve one neupadljive, zaboravljene ljude koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja... svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen ovaj blagdan. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. To je prvi smisao posjeta grobovima.

Običaji:

• u Hrvatskoj je ovaj blagdan bio prihvaćen kao mali ili prvi Božić, pa se za taj dan pekla prva orehnjača ili makovnjača, jela se purica punjena kestenjem, kruškama ili jabukama, med i pouljeni grah
• odrasli namjerno ostave mrvice na stolu kako bi na Dušni dan djecu uvjerili da su dušice bile
• jedan od poznatijih sjeverozapadnih običaja najvjerojatnije ima keltsku podlogu: u noći između Svih svetih u Dušnog dana na stolu se ostavljala litra vine i rakije u otvorenim bocama i nekoliko čaša pokraj njih, ukoliko tko od predaka naiđe tu noć, da se počasti...
• drugi običaj je ostavljanje znaka na grobu. Obično bi se na križ na nečijem grobu (ukoliko iz te obiljelji ima cura za udaju) iza nacrtala crta kredom ili nečim sličnim. To je bio znak da je netko zamijetio curu iz kuće i da će za sv. Andriju (30.11) u tu kuću doći prosci (snuboki). Razlog ovog običaja je bio jednostavan: kako je bilo malo prilika za društveni život, nekada se mogućeg partnera moglo upoznati samo na crkvenim svečanostima, a kako je društvo bilo postavljeno, to je bio način komunikacije. Nama danas neobičan, ali tako to nekada bješe...